Paleolitska dijeta

Paleolitska dijeta

Čujemo puno o paleolitskoj dijeti i načinu ishrane, ili dijeti iz kamenog doba pa je red da vidimo šta je dobro i razumno u ovom načinu ishrane. Koji su principi koje možemo preuzeti i koji su univerzalno preporučljivi. Pokušaćemo da pristupimo objektivno i konstruktivno viziji paleolitske ishrane.

Ova dijeta se temelji se na pretpostavci da bi ljudska bića trebala jesti hranu koju su naši drevni preci jeli, jer to je dijeta koju smo genetski predodređeni da jedemo. Većina današnjih bolesti i zdravstvenih stanja rezultat je prehrane koja nije kompatibilna s našom biohemijom, gastrointestinalnim traktom i metabolizmom. To je dijeta koja vraća ravnotežu organizmu i zaustavlja žudnje za stvarima na koje smo postali naviknuti, i ovisni o njima. Ova dijeta se sastoji prvenstveno od mesnih bjelančevina, ribe, jaja i povrća koje nema skrob ili samo u malim količinama ga ima, male količine oraha, semena i voća s niskim sadržajem šećera. Dijetu koja omogućuje optimalno funkcionisanje i pruža najviše olakšanje za bilo koji od zdravstvenih problema modernog sveta je dijeta koja je sličila prehrani lovaca-skupljača i sastojala se prvenstveno od mesa i povrća.

Zašto prehrana lovca i sakupljača dovodi do boljeg zdravstvenog stanja?

Zašto prehrana lovca i sakupljača dovodi do boljeg zdravstvenog stanjaBudući da svi zdravstveni uveti, psihološki i fiziološki, imaju dva osnovna korena – dijeta i toksini iz okoline. Kada jedete hranu koja nije kompatibilna s vašom biohemijom i opterećena toksinima poput pesticida, aditiva i konzervansa, uništava vaše organe, što rezultira degradacijom zdravlja.

Paleolitska dijeta se sastoji samo od organske hrane koju je vaše telo genetski prihvata, stoga ne narušava rad neurotransmitera u mozgu, reguliše gastrointestinalnu funkciju, hormone poput insulina, kortizola, progesterona i estrogena, reguliše i imunološke funkcije, nivo šećera u krvi, cirkulaciju, metabolizam i funkcije nervnog sistema. Radi se o povratku našim korenima u prirodi i poštovanju naših tela.

Paleolitska prehrana temelji se na opsežnim antropološkim istraživanjima o vrsti namirnice koje su naši preci lovaci i sakupljači jeli, a ovo istraživanje nam govori da kad su ljudi jeli na ovaj način, oni su bili slobodni od svih degenerativnih zdravstvenih stanja koje naša društva danas obeležavaju.

To je dijeta koju smo genetički osmišljeni da jedemo kroz proces evolucije i prirodne selekcije. Savremena prehrana koju većina društva konzumira došla je sa pojavom poljoprivrede i poljoprivredne prakse.

Paleo dijeta i savremena ishrana

Paleo dijeta i savremena ishranaU početku su bile kalorije, na njoj se temeljila sva prehrana čoveka. Zatim su stigle razne dijete i stručnjaci su pokazali da ne postoje samo kalorije nego i hormoni. Danas je Paleo dijeta stigla i donela nove, zanimljive teme.

Zašto smo mi masni i gojazni? Zato što jedemo. I zašto jedemo? Zato što smo pod stresom. Da, jer hrana ima dvostruku svrhu, da pokriva fiziološku potrebu i da zadovolji potrebu za ljubavlju. Hrana je prvi oblik ljubavi. Novorođenče otkriva i zaljubljuje se u majku kroz dojenje.

Sada standardni nam govori da 60% kalorija treba doći iz ugljenihidrata, no, u proseku, ugljenihidrati nisu voće ili povrće već hleb, testenina, pica i slično. Pitanje je: Ima li više kalorija od 100g testenine ili 100g meda? I koje kalorije koristiti i hraniti se zdravo?
Ako želimo slediti prehrambene indikacije, moramo jesti malo (barem u poređenju sa navikama mnogih naših sugrađana), ili moramo imati puno fizičke aktivnosti. Ali ko je spreman trpeti glad ili odreći se šećera u ishrani? Gotovo niko, a baš to moramo uraditi da bi smo sledili zdrav način ishrane!

U prirodi imamo industrijski ne obrađenu hranu, bogatu vitaminima i mineralima i niske kalorijske vrednosti, barem niže od industrijske hrane. U supermarketu nalazimo dehidriranu hranu, siromašnu u mikro-nutrientima i visoko kaloričnu. S naše tačke gledišta, ono što je bitno je da ljudi koji se zdravo hrane imaju:

  • Imaju savršene testove krvi.
  • Imaju dobar indeks masnoća i mišićnu masu(BCM)
  • Manje su podložni uticajima virusa i bakterija i prehladama
  • Bolje vare
  • Imaju više energije
SHARE

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here